Državni arhiv u Osijeku
Društvo za hrvatsku povjesnicu Osijek
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku
Međunarodna udruga studenata povijesti ISHA - Osijek

Pozivaju Vas na tribinu

Izvori za demografsku i društvenu povijest
i mogućnosti istraživanja

u srijedu 16. prosinca 2020. u 19 sati
online putem Zoom servisa

Poveznica na Zoom sastanak bit će objavljena
na dan održavanja tribine na Facebook stranicama:

Državnog arhiva u Osijeku
Društva za hrvatsku povjesnicu Osijek

gošća tribine:
povjesničarka Eldina Lovaš

program vodi: Vinko Oroz, student FFOS

Voditelji radionice: 
Ivan Dješka, arhivski tehničar konzervator i knjigoveža u DAOS 
Mirela Ravas, dipl. etnolog i antropolog, volonter 
Dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj

Održavanje radionice: 
u četvrtak 8. listopada 2020., u 19:00 sati 
u knjigoveškoj radionici Državnog arhiva u Osijeku, Kamila Firingera 1

Obavezna prethodna prijava na e-adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 
Broj sudionika je ograničen na 10 osoba. 
Program će se održati uz poštivanje propisanih mjera zaštite!

Povodom obilježavanja manifestacije Dani europske baštine 2020., pod zajedničkom temom Baština i obrazovanje – učenje za život, Državni arhiv u Osijeku se na poziv Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Osijeku svojim programima pridružio drugim ustanovama u kulturi. Baština i obrazovanje u interakciji daju nove oblike prenošenja znanja, njegovanja tradicije i stjecanja vještina za sve uzraste građana, djecu, mlade i starije, ranjive skupine, lokalno stanovništvo i turističke posjetitelje. 

Arhivi čuvaju arhivske knjige i spise, karte i nacrte, tiskovine i audio vizualne zapise nastale različitim tehnikama na različitim materijalima, magnetne i elektronske zapise. Zaštita tog arhivskoga gradiva jedan je od temeljnih preduvjeta za njegovo dugotrajno čuvanje i korištenje. 

S obzirom na iznimno veliki udio, uglavnom unikatnih i nerijetko rukopisnih knjiga, starih i po nekoliko stoljeća, arhivi bez knjigoveške struke ne mogu odgovarajuće sačuvati vrijednu arhivsku baštinu koja im je povjerena na skrb. No, uvez nije tek puki oblik knjige čija je svrha držati listove skupa i štititi ih od oštećenja. Povijest knjigoveštva je sastavni dio povijesti knjige. Uvez je tako mogao biti jednostavan, ali i luksuzan. On govori o vlasniku knjige, njezinoj namjeni, razdoblju u kojem je knjiga nastala, vještinama i znanjima knjigoveža i drugo. 

Pokazna knjigoveška radionica za djecu i odrasle ima za cilj približiti polaznicima tradicionalne načine uvezivanja knjiga, ali pružiti im i neka osnovna znanja i vještine koje bi mogli sami primijeniti prilikom vlastite izrade unikatnih predmeta za osobnu upotrebu, poput bilježnica, albuma za slike i sličnih stvari.      

u srijedu 1. srpnja 2020. u 16:00 sati
u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije
(Osijek, Županijska 4, I. kat)

U predstavljanju knjiga će sudjelovati: 
sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR i suautor
general Zlatan Mijo Jelić, urednik i suautor 
Nika Pinter, recenzentica knjige i odvjetnica
sc. Dražen Kušen, ravnatelj DAOS

Skupu će se obratiti: 
Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije

Povod održavanja programa:
Program se održava povodom 15. obljetnice osnivanja i djelovanja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR), glavne institucije za prikupljanje, sređivanje, čuvanje te stručno i znanstveno istraživanje i publiciranje povijesne istine o Domovinskom ratu.

O proslavi 15. obljetnice HMDCDR u Zagrebu:
Na svečanom obilježavanju 15. obljetnice njegova osnutka, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu 16. lipnja 2020. godine, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek je istaknula kako Hrvatska nedvojbeno počiva na vrijednostima Domovinskoga rata, kao ključnog događaja u novijoj povijesti kojim je omogućeno uvođenje načela suvremenih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti. Rekla je kako je osnivanje HMDCDR bio izraz opredijeljenosti za povijesnu istinu i želje da se Domovinski rat odmakne iz područja ideologizacije i dnevnopolitičkih interpretacija te ostvari nužni odmak i objektivnost potrebna za strogo znanstveni pristup proučavanju prošlosti. To je u posljednjih 15 godina ostvarivano požrtvovnim, stručnim i znanstvenim radom ravnatelja i djelatnika Centra, koji su uspjeli dokumentirati znatan dio dragocjenoga gradiva vezanog za jedno od najtežih razdoblja u novijoj povijesti hrvatskoga naroda te to gradivo učiniti dostupnim i prezentirati ga javnosti.
Na proslavi je ravnatelj Centra dr. sc. Ante Nazor istaknuo kako je Centar obavio veliki posao pri sakupljanju, sređivanju i objavljivanju građe, koja je važna kako bi se doprinjelo razumijevanju Domovinskog rata te dodao kako ključno načelo rada nije pisanje po mjeri pobjednika nego je temeljeno na argumentima i znanstvenoj istini.
Ta je hrvatska institucija znatno doprinosila i istraživanju, dokumentiranju i predstavljanju istine o Hrvatima u BiH tijekom Domovinskog rata, u suradnji s Hrvatskim dokumentacijskim centrom Domovinskog rata u BiH.
(više o proslavi obljetnice vidi: https://www.min-kulture.hr/novost/default.aspx?id=24600 )

Daljnji planirani projekti o Domovinskom ratu:
U tijeku je i priprema vrijednog projekta uspostave i upravljanja enciklopedijskim portalom o Domovinskom ratu koji će se provoditi u suradnji s Leksikografskim zavodom i uz potporu Ministarstva kulture. Uz taj projekt, osmišljava se i baštinski projekt od posebnog interesa „Razorena kulturna baština i ratne štete na kulturnim dobrima tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj“.

Međunarodni dan arhiva se u svijetu obilježava 9. lipnja svake godine.
Koordinator obilježavanja MDA u Hrvatskoj je Hrvatsko arhivističko društvo.
Programi svih arhiva objavljeni su u zajedničkoj programskoj knjižici.

Svi programi će se održavati uz poštivanje propisanih mjera zaštite!

 

12:00 – na otvorenom kod arkada na istočnoj strani zgrade Državnog arhiva 
Otvorenje arhivske izložbe OSJEČKE KATASTROFE U ARHIVSKIM ZAPISIMA 
- vizualno najzanimljiviji dio izložbe postavljen je pod otvorenim arkadama zgrade 
- cjelovita izložba je virtualna od 9. lipnja 2020. na mrežnim stranicama ustanove  

Autorica izložbe:  Erika Žilić Vincetić
Odabir gradiva: Vesna Božić-Drljača, Dinko Cindrić, doc. dr. sc. Danijel Jelaš, Zita Jukić, Dražen Jurković, Manuela Kozić, dr. sc. Dražen Kušen, Pavo Pavlik

Povodom Međunarodnog dana arhiva 2020., a na preporuku Hrvatskog arhivističkog društva kao koordinatora obilježavanja manifestacije, izložba je oblikovana u skladu s temom "Katastrofe u arhivskim zapisima", koja je u intenciji trebala biti povezana s okruglom obljetnicom 140 godina od Velikog potresa u Zagrebu 1880. godine te s kulturnom agendom predsjedanja RH Vijećem Europe - o zaštiti baštine u kriznim situacijama.

Suvremene okolnosti ovogodišnjih događanja, potresa u Zagrebu i okolici 22. ožujka 2020. i opće krize povezane s pandemijom koronavirusa Covid-19 od ožujka 2020. nadalje, neobično su aktualizirali suvremeni društveni i kulturni okvir predloženih istraživanja, pronalaženja i interpretacije povijesnih tragova o katastrofama u prošlosti kao osnove za pripremu ovogodišnje tematske izložbe.

Državni arhiv u Osijeku je iz svog fundusa odabrao i u izložbi predstavio raznovrsne arhivske izvore koji na brojne načine tematiziraju povijesne pojave katastrofa u osječkoj prošlosti (1. Bolesti, 2. Potresi, 3. Oluje, 4. Požari, 5. Poplave, 6. Bombardiranja), zapise i vizualne materijale povezane s njima. Izložba svjedoči o katastrofalnim detaljima ili opisima povijesnih trenutaka ili razdoblja povezanih s njima, kao i o tragovima koji su ostajali kao posljedice tih katastrofa.

U okolnostima još uvijek ograničenih mogućnosti okupljanja i masovnog druženja uz kulturne sadržaje, odlučeno je da se ovogodišnja izložba ostvari i učini dostupnom za posjetitelje arhiva poglavito u virtualnom okruženju, objavom putem mrežnih stranica arhiva i društvenih mreža. Vizualno najzanimljiviji dio izložbe objavljujemo i postavljanjem izložaka pod otvorenim arkadama zgrade sjedišta arhiva.

9:00 do 18:00 

Dan otvorenih vrata arhiva 

Organizirana stručna vodstva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite i uz prethodnu najavu telefonom ili e-poštom, obuhvatit će stručno vodstvo kroz arhivska spremišta, izložbeni prostor, čitaonicu, knjižaru i suvenirnicu. 

Posjetitelji će imati prilike s jedne strane vidjeti izgled zatvorenih arhivskih spremišta i arhivsko gradivo koje se u njima čuva, a s druge strane proći kroz sve otvorene arhivske prostore s javnom namjenom, kao i dio arhivske knjižnice. U arhivskoj knjižari i suvenirnici susrest će se s bogatstvom arhivskih izdanja i zanimljivim suvenirima.  

U sadašnjoj zgradi se osječki arhiv nalazi od 1975. godine. Zgrada je građena početkom 18. stoljeća u sklopu izgradnje osječke Tvrđe. Ima oko 2000 kvadratnih metara prostora, od čega na spremište otpada oko 1500 kvadratnih metara, a ostalo na druge javne prostore za korisnike  te radne prostorije djelatnika. Nakon Domovinskog rata, obnovljena je 1996. godine. 

Zbog potreba proširenja javnih prostora za korisnike arhiva, 2018. godine je u prizemlju zgrade uređena višenamjenska dvorana za javna događanja s posebnim ulazom i prilazima dizalu za osobe smanjene pokretljivosti, a otvoreni hodnik ispod arkada u prizemlju istočnog krila zgrade uređen je za otvoreni postav arhivskih izložaba te javno dostupan posjetiteljima 24 sata u danu i 365 dana u godini. U nastavku preuređenja su početkom 2019. godine riješeni prostorni problemi korisničke čitaonice povezane s knjižnicom i prijemnim uredom. Prostori su temeljito preuređeni i dobrim dijelom opremljeni novim namještajem i opremom. Ostvareno je proširenje kapaciteta istraživačkih mjesta u čitaonici i stvaranje boljih uvjeta za istraživače na 12 prostranih istraživačkih mjesta od kojih je svako opremljeno dodatnim rasvjetnim tijelom i više električnih utičnica za vlastite uređaje pojedinog istraživača, a u čitaonici je na raspolaganju i druga potrebna oprema. 

9:00 do 18:00 - prijemni ured/ knjižara-suvenirnica 

Vodstvo kroz arhivska izdanja i njihova promotivna prodaja 

Stručni djelatnici arhiva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite, posjetitelje će upoznati s objavljenim arhivskim izdanjima, uz mogućnost kupnje knjiga po promotivnim cijenama. Radi se o više od 120 izdanja iz bogate izdavačke djelatnosti Državnog arhiva u Osijeku. Uz brojne knjige, mogu se kupiti i arhivski suveniri.  

Državni arhiv u Osijeku i njegovi djelatnici već desetljećima nakladništvo prepoznaju

kao jednu od bitnih sastavnica svoga djelovanja, ali i suradnje s nizom vanjskih suradnika. Tako je u nakladi Državnog arhiva u Osijeku objavljen velik broj pojedinačnih izdanja različitog opsega: monografija, objavljenih izvora, kataloga izložbi te stručno-znanstveni časopis Glasnik arhiva Slavonije i Baranje. Do sada su priređena i objavljena i dva značajna niza: Kanonske vizitacije, kao završeni niz, i Izvori za povijest Osijeka i Slavonije, kao niz koji se u kontinuitetu nastavlja objavljivati. Posljednjih godina je oblikovan i novi niz koji je obuhvatio neka ranija i nastavlja objavljivanje novijih obavijesnih pomagala (inventara) značajnijih fondova i zbirki iz fundusa ove ustanove. 

Sređivanje arhivskoga gradiva i njegova zaštita svoj konačni smisao imaju u njegovoj prezentaciji i korištenju, a svako objavljeno obavijesno pomagalo (inventar) arhivskog fonda i zbirke postaje polazište novim istraživačima za susret s nepoznatim područjem koje je neki arhivist već „prehodao, izmjerio, mapirao i opisao“. 

Svojom izdavačkom djelatnošću arhiv nudi veliki nakladnički mozaik različitih izdanja povezanih s arhivom, arhivskom baštinom, poviješću Osijeka, Slavonije, Baranje i Srijema, u užem i širem smislu. Svaka od tih publikacija je jedna od kockica koja nama i budućim generacijama razotkriva vezu čovjeka, prostora i zbivanja u vremenu koje kao osobe i zajednica živimo i oblikujemo.

19:00 - dvorana Državnog arhiva u Osijeku

Predstavljanje knjige: GRAĐANI SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA 1809.-1850. Priredila i uvodnu studiju napisala Eldina Lovaš 

Knjigu predstavljaju: recenzent dr. sc. Robert Skenderović, urednik doc. dr. sc. Danijel Jelaš, priređivačica i autorica Eldina Lovaš, ravnatelj dr. sc. Dražen Kušen. 

Radi se o novoj knjizi u nakladničkom nizu Državnog arhiva u Osijeku koji obuhvaća Izvore za povijest Osijeka i Slavonije. Knjiga donosi podatke iz dva arhivska izvora, dvije evidencije osječkih građana iz prve polovice 19. stoljeća, od proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809. pa sve do 1850. godine. Jedna evidencija je Upisnik građana, abecedni popis svih osoba koje su u navedenom razdoblju postale dijelom gradske općine. Druga evidencija, vođena prema kronološkom kriteriju, je tzv. Knjiga začasnih građana. Taj se dokument nastavilo koristiti kao evidenciju počasnih građana Osijeka nakon ukidanja feudalizma i uspostave novog ustrojstva gradske uprave 1850. godine pa se on danas nalazi u sklopu fonda Gradsko poglavarstvo Osijek, kao dio serije Zbirka isprava.

Značaj ove dvije evidencije ponajviše leži u činjenici da je riječ o jedinim dokumentima na temelju kojih je moguće identificirati sve one (ili gotovo sve one) stanovnike Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka koji su bili u statusu građana. Osim toga, one sadrže specifične demografske podatke kakvi ne postoje ili ih nije jednostavno pronaći u drugim izvorima. Pridodamo li rečenom i sve veći interes istraživača demografske povijesti za gradivo Državnog arhiva u Osijeku, kao i onih što se bave osječkim temama 19. stoljeća, jasno je da je ideja da se navedeni izvorni podatci sistematiziraju i objave posve opravdana. 

Uvodna studija autorice Eldine Lovaš donosi korisne povijesno-demografske analize i zaključke, čime se dodatno produbljuju i upotpunjuju postojeća saznanja o gradu i njegovim stanovnicima u prvoj polovici 19. stoljeća te se otvara prostor za daljnja istraživanja.