u srijedu 1. srpnja 2020. u 16:00 sati
u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije
(Osijek, Županijska 4, I. kat)

U predstavljanju knjiga će sudjelovati: 
sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR i suautor
general Zlatan Mijo Jelić, urednik i suautor 
Nika Pinter, recenzentica knjige i odvjetnica
sc. Dražen Kušen, ravnatelj DAOS

Skupu će se obratiti: 
Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije

Povod održavanja programa:
Program se održava povodom 15. obljetnice osnivanja i djelovanja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR), glavne institucije za prikupljanje, sređivanje, čuvanje te stručno i znanstveno istraživanje i publiciranje povijesne istine o Domovinskom ratu.

O proslavi 15. obljetnice HMDCDR u Zagrebu:
Na svečanom obilježavanju 15. obljetnice njegova osnutka, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu 16. lipnja 2020. godine, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek je istaknula kako Hrvatska nedvojbeno počiva na vrijednostima Domovinskoga rata, kao ključnog događaja u novijoj povijesti kojim je omogućeno uvođenje načela suvremenih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti. Rekla je kako je osnivanje HMDCDR bio izraz opredijeljenosti za povijesnu istinu i želje da se Domovinski rat odmakne iz područja ideologizacije i dnevnopolitičkih interpretacija te ostvari nužni odmak i objektivnost potrebna za strogo znanstveni pristup proučavanju prošlosti. To je u posljednjih 15 godina ostvarivano požrtvovnim, stručnim i znanstvenim radom ravnatelja i djelatnika Centra, koji su uspjeli dokumentirati znatan dio dragocjenoga gradiva vezanog za jedno od najtežih razdoblja u novijoj povijesti hrvatskoga naroda te to gradivo učiniti dostupnim i prezentirati ga javnosti.
Na proslavi je ravnatelj Centra dr. sc. Ante Nazor istaknuo kako je Centar obavio veliki posao pri sakupljanju, sređivanju i objavljivanju građe, koja je važna kako bi se doprinjelo razumijevanju Domovinskog rata te dodao kako ključno načelo rada nije pisanje po mjeri pobjednika nego je temeljeno na argumentima i znanstvenoj istini.
Ta je hrvatska institucija znatno doprinosila i istraživanju, dokumentiranju i predstavljanju istine o Hrvatima u BiH tijekom Domovinskog rata, u suradnji s Hrvatskim dokumentacijskim centrom Domovinskog rata u BiH.
(više o proslavi obljetnice vidi: https://www.min-kulture.hr/novost/default.aspx?id=24600 )

Daljnji planirani projekti o Domovinskom ratu:
U tijeku je i priprema vrijednog projekta uspostave i upravljanja enciklopedijskim portalom o Domovinskom ratu koji će se provoditi u suradnji s Leksikografskim zavodom i uz potporu Ministarstva kulture. Uz taj projekt, osmišljava se i baštinski projekt od posebnog interesa „Razorena kulturna baština i ratne štete na kulturnim dobrima tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj“.

Međunarodni dan arhiva se u svijetu obilježava 9. lipnja svake godine.
Koordinator obilježavanja MDA u Hrvatskoj je Hrvatsko arhivističko društvo.
Programi svih arhiva objavljeni su u zajedničkoj programskoj knjižici.

Svi programi će se održavati uz poštivanje propisanih mjera zaštite!

 

12:00 – na otvorenom kod arkada na istočnoj strani zgrade Državnog arhiva 
Otvorenje arhivske izložbe OSJEČKE KATASTROFE U ARHIVSKIM ZAPISIMA 
- vizualno najzanimljiviji dio izložbe postavljen je pod otvorenim arkadama zgrade 
- cjelovita izložba je virtualna od 9. lipnja 2020. na mrežnim stranicama ustanove  

Autorica izložbe:  Erika Žilić Vincetić
Odabir gradiva: Vesna Božić-Drljača, Dinko Cindrić, doc. dr. sc. Danijel Jelaš, Zita Jukić, Dražen Jurković, Manuela Kozić, dr. sc. Dražen Kušen, Pavo Pavlik

Povodom Međunarodnog dana arhiva 2020., a na preporuku Hrvatskog arhivističkog društva kao koordinatora obilježavanja manifestacije, izložba je oblikovana u skladu s temom "Katastrofe u arhivskim zapisima", koja je u intenciji trebala biti povezana s okruglom obljetnicom 140 godina od Velikog potresa u Zagrebu 1880. godine te s kulturnom agendom predsjedanja RH Vijećem Europe - o zaštiti baštine u kriznim situacijama.

Suvremene okolnosti ovogodišnjih događanja, potresa u Zagrebu i okolici 22. ožujka 2020. i opće krize povezane s pandemijom koronavirusa Covid-19 od ožujka 2020. nadalje, neobično su aktualizirali suvremeni društveni i kulturni okvir predloženih istraživanja, pronalaženja i interpretacije povijesnih tragova o katastrofama u prošlosti kao osnove za pripremu ovogodišnje tematske izložbe.

Državni arhiv u Osijeku je iz svog fundusa odabrao i u izložbi predstavio raznovrsne arhivske izvore koji na brojne načine tematiziraju povijesne pojave katastrofa u osječkoj prošlosti (1. Bolesti, 2. Potresi, 3. Oluje, 4. Požari, 5. Poplave, 6. Bombardiranja), zapise i vizualne materijale povezane s njima. Izložba svjedoči o katastrofalnim detaljima ili opisima povijesnih trenutaka ili razdoblja povezanih s njima, kao i o tragovima koji su ostajali kao posljedice tih katastrofa.

U okolnostima još uvijek ograničenih mogućnosti okupljanja i masovnog druženja uz kulturne sadržaje, odlučeno je da se ovogodišnja izložba ostvari i učini dostupnom za posjetitelje arhiva poglavito u virtualnom okruženju, objavom putem mrežnih stranica arhiva i društvenih mreža. Vizualno najzanimljiviji dio izložbe objavljujemo i postavljanjem izložaka pod otvorenim arkadama zgrade sjedišta arhiva.

9:00 do 18:00 

Dan otvorenih vrata arhiva 

Organizirana stručna vodstva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite i uz prethodnu najavu telefonom ili e-poštom, obuhvatit će stručno vodstvo kroz arhivska spremišta, izložbeni prostor, čitaonicu, knjižaru i suvenirnicu. 

Posjetitelji će imati prilike s jedne strane vidjeti izgled zatvorenih arhivskih spremišta i arhivsko gradivo koje se u njima čuva, a s druge strane proći kroz sve otvorene arhivske prostore s javnom namjenom, kao i dio arhivske knjižnice. U arhivskoj knjižari i suvenirnici susrest će se s bogatstvom arhivskih izdanja i zanimljivim suvenirima.  

U sadašnjoj zgradi se osječki arhiv nalazi od 1975. godine. Zgrada je građena početkom 18. stoljeća u sklopu izgradnje osječke Tvrđe. Ima oko 2000 kvadratnih metara prostora, od čega na spremište otpada oko 1500 kvadratnih metara, a ostalo na druge javne prostore za korisnike  te radne prostorije djelatnika. Nakon Domovinskog rata, obnovljena je 1996. godine. 

Zbog potreba proširenja javnih prostora za korisnike arhiva, 2018. godine je u prizemlju zgrade uređena višenamjenska dvorana za javna događanja s posebnim ulazom i prilazima dizalu za osobe smanjene pokretljivosti, a otvoreni hodnik ispod arkada u prizemlju istočnog krila zgrade uređen je za otvoreni postav arhivskih izložaba te javno dostupan posjetiteljima 24 sata u danu i 365 dana u godini. U nastavku preuređenja su početkom 2019. godine riješeni prostorni problemi korisničke čitaonice povezane s knjižnicom i prijemnim uredom. Prostori su temeljito preuređeni i dobrim dijelom opremljeni novim namještajem i opremom. Ostvareno je proširenje kapaciteta istraživačkih mjesta u čitaonici i stvaranje boljih uvjeta za istraživače na 12 prostranih istraživačkih mjesta od kojih je svako opremljeno dodatnim rasvjetnim tijelom i više električnih utičnica za vlastite uređaje pojedinog istraživača, a u čitaonici je na raspolaganju i druga potrebna oprema. 

9:00 do 18:00 - prijemni ured/ knjižara-suvenirnica 

Vodstvo kroz arhivska izdanja i njihova promotivna prodaja 

Stručni djelatnici arhiva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite, posjetitelje će upoznati s objavljenim arhivskim izdanjima, uz mogućnost kupnje knjiga po promotivnim cijenama. Radi se o više od 120 izdanja iz bogate izdavačke djelatnosti Državnog arhiva u Osijeku. Uz brojne knjige, mogu se kupiti i arhivski suveniri.  

Državni arhiv u Osijeku i njegovi djelatnici već desetljećima nakladništvo prepoznaju

kao jednu od bitnih sastavnica svoga djelovanja, ali i suradnje s nizom vanjskih suradnika. Tako je u nakladi Državnog arhiva u Osijeku objavljen velik broj pojedinačnih izdanja različitog opsega: monografija, objavljenih izvora, kataloga izložbi te stručno-znanstveni časopis Glasnik arhiva Slavonije i Baranje. Do sada su priređena i objavljena i dva značajna niza: Kanonske vizitacije, kao završeni niz, i Izvori za povijest Osijeka i Slavonije, kao niz koji se u kontinuitetu nastavlja objavljivati. Posljednjih godina je oblikovan i novi niz koji je obuhvatio neka ranija i nastavlja objavljivanje novijih obavijesnih pomagala (inventara) značajnijih fondova i zbirki iz fundusa ove ustanove. 

Sređivanje arhivskoga gradiva i njegova zaštita svoj konačni smisao imaju u njegovoj prezentaciji i korištenju, a svako objavljeno obavijesno pomagalo (inventar) arhivskog fonda i zbirke postaje polazište novim istraživačima za susret s nepoznatim područjem koje je neki arhivist već „prehodao, izmjerio, mapirao i opisao“. 

Svojom izdavačkom djelatnošću arhiv nudi veliki nakladnički mozaik različitih izdanja povezanih s arhivom, arhivskom baštinom, poviješću Osijeka, Slavonije, Baranje i Srijema, u užem i širem smislu. Svaka od tih publikacija je jedna od kockica koja nama i budućim generacijama razotkriva vezu čovjeka, prostora i zbivanja u vremenu koje kao osobe i zajednica živimo i oblikujemo.

19:00 - dvorana Državnog arhiva u Osijeku

Predstavljanje knjige: GRAĐANI SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA 1809.-1850. Priredila i uvodnu studiju napisala Eldina Lovaš 

Knjigu predstavljaju: recenzent dr. sc. Robert Skenderović, urednik doc. dr. sc. Danijel Jelaš, priređivačica i autorica Eldina Lovaš, ravnatelj dr. sc. Dražen Kušen. 

Radi se o novoj knjizi u nakladničkom nizu Državnog arhiva u Osijeku koji obuhvaća Izvore za povijest Osijeka i Slavonije. Knjiga donosi podatke iz dva arhivska izvora, dvije evidencije osječkih građana iz prve polovice 19. stoljeća, od proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809. pa sve do 1850. godine. Jedna evidencija je Upisnik građana, abecedni popis svih osoba koje su u navedenom razdoblju postale dijelom gradske općine. Druga evidencija, vođena prema kronološkom kriteriju, je tzv. Knjiga začasnih građana. Taj se dokument nastavilo koristiti kao evidenciju počasnih građana Osijeka nakon ukidanja feudalizma i uspostave novog ustrojstva gradske uprave 1850. godine pa se on danas nalazi u sklopu fonda Gradsko poglavarstvo Osijek, kao dio serije Zbirka isprava.

Značaj ove dvije evidencije ponajviše leži u činjenici da je riječ o jedinim dokumentima na temelju kojih je moguće identificirati sve one (ili gotovo sve one) stanovnike Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka koji su bili u statusu građana. Osim toga, one sadrže specifične demografske podatke kakvi ne postoje ili ih nije jednostavno pronaći u drugim izvorima. Pridodamo li rečenom i sve veći interes istraživača demografske povijesti za gradivo Državnog arhiva u Osijeku, kao i onih što se bave osječkim temama 19. stoljeća, jasno je da je ideja da se navedeni izvorni podatci sistematiziraju i objave posve opravdana. 

Uvodna studija autorice Eldine Lovaš donosi korisne povijesno-demografske analize i zaključke, čime se dodatno produbljuju i upotpunjuju postojeća saznanja o gradu i njegovim stanovnicima u prvoj polovici 19. stoljeća te se otvara prostor za daljnja istraživanja.

- najava cjelovite studije o tradicijskim mlinovima i mlinarstvu u Slavoniji, Baranji i Srijemu

gost-autor: dr. sc. Žarko Španiček

u srijedu, 26. veljače 2020. u 19 sati
u Državnom arhivu u Osijeku

Nastavak niza predavanja s raspravama:  

Državni arhiv u Osijeku nastavlja i tijekom 2020. godine priređivati niz predavanja s raspravama u mjesečnim razmacima koja bi se održavala na odgovarajuću temu povezanu s arhivskim gradivom i aktualnim arhivskim istraživanjima. 

Čuvanje i sređivanje arhivskoga gradiva, njegova intelektualna i materijalna (fizička) zaštita, kao zadatci arhivskih ustanova i rada djelatnika u arhivima, svoj konačni smisao imaju u korištenju i prezentaciji arhivskoga gradiva. 

Nizom predavanja i rasprava koje planiramo tijekom 2020. godine želimo i nadalje otkrivati javnosti bogatstvo sadržaja arhivskih fondova i zbirki Državnog arhiva u Osijeku. 

Gost-autor: dr. sc. Žarko Španiček 

Dr. sc. Žarko Španiček je pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi za područje Požeško-slavonske županije i Virovitičko-podravske županije. Pored rada u konzervatorskoj struci dugi niz godina bavi se i širim istraživanjima povijesti Slavonije i Baranje. 

Španiček je kroz poseban program Državnog arhiva u Osijeku, financiran sredstvima Ministarstva kulture, niz godina u arhivskim fondovima i zbirkama više arhiva u Hrvatskoj i u inozemstvu prikupljao podatke o ulozi vodenica i tradicijskih mlinova u gospodarskom i društvenom razvoju Slavonije, Baranje i Srijema. Konačni rezultat obrade prikupljenih podataka bit će objava cjelovite studije, a za ovo predavanje autor je izvadio pregršt podataka koji se odnose na spor između tzv. „njemačkih“ i tzv. „ilirskih“ vodeničara u Osijeku 1851/1852. godine.   

u organizaciji Državnog arhiva u Osijeku i Đakovačko-osječke nadbiskupije u Nadbiskupskom vikarijatu u Osijeku u srijedu, 5. veljače 2020. u 19 sati bit će predstavljanje knjige:

Popis katoličkog stanovništva u Istočnoj Slavoniji 1767. godine 

U predstavljanju će sudjelovati:
Mons. dr. György Udvardy, nadbiskup vespremski i apostolski upravitelj pečuški
Mons. dr. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki

Knjigu predstavljaju:
Doc. dr. sc. Denis Njari, priređivač
Damásdi Zoltán, arhivist u Biskupijskom arhivu u Pečuhu
Dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku

Međunarodna suradnja: 
Knjiga je rezultat mađarsko-hrvatske suradnje između: Biskupijskog arhiva u Pečuhu i Državnog arhiva u Osijeku (zajednička realizacija); Pečuške biskupije i Ministarstva kulture RH (zajedničko financiranje). 
Na predstavljanju knjige će sudjelovat i mons. dr. György Udvardy, nadbiskup vespremski i apostolski upravitelj pečuški, kao i mons. dr. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki. Naime, područje Slavonije na koje se podaci u knjizi odnose bilo je u prošlosti pod jurisdikcijom Pečuške biskupije, a danas je pod jurisdikcijom Đakovačko-osječke nadbiskupije. 

Izvornik iz Biskupijskog arhiva u Pečuhu: 
Radi se o objavi transkripta arhivskog izvora iz fundusa Biskupijskog arhiva u Pečuhu: Conscriptio Parochiarum et Animarum in iis contentarum, in Districtu Inferioris Sclavoniae Dioecesis Quinque-Ecclesiensis, tam in Statu Provinciali, quam Militari, peracta Anno Domini 1767.  - koji do sada nije bio poznat hrvatskoj historiografiji. 

Priređivač i suradnici na projektu:
Suradnja na pripremi i objavljivanju toga vrijednog izvora za povijest Slavonije u 18. stoljeću temelji se na Sporazumu o suradnji koji je Državni arhiv u Osijeku sklopio s Pečuškom biskupijom 2016. a potom i Aneksu sporazuma iz 2018. godine. Priređivač transkripta i autor uvodnog teksta knjige je doc. dr. sc. Denis Njari, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, a suradnici na realizaciji projekta su Zoltán Damásdi iz Biskupskog arhiva u Pečuhu i Zita Jukić iz Državnog arhiva u Osijeku. Knjiga obuhvaća dvojezični (hrvatsko-mađarski) uvodni dio i transkript izvornika na latinskom jeziku, s dvije geografske karte. 

Vrijednost knjige:
Vrijednost knjige treba promatrati u odnosu na već poznate i objavljene popise Caraffine komisije 1698. i 1702., kao i u odnosu na urbarske popise iz 1736. i 1786. godine, a potom i u odnosu na kasnije popise stanovništva u 19. stoljeću. Njegova će se velika vrijednost pokazati i kod onih istraživanja koja će podatke iz tog izvora uspoređivati s podacima iz matičnih knjiga ili s podacima iz kanonskih vizitacija za 18. stoljeće, koje su za istočnu Slavoniju, Baranju i Srijem, u transkripciji latinskog izvornika i u hrvatskom prijevodu dr. sc. Stjepana Sršana također objavljene u nakladi Državnog arhiva u Osijeku. 

Iz analize samog izvornika i statističkom obradom podataka koje izvor pruža, Njari donosi cijeli niz procjena prosječnih vrijednosti, omjera i sastava popisanog stanovništva po mjestima i po različitim kriterijima. Donosi i određene zaključke o svećenicima, njihovu podrijetlu i govornom jeziku, nabraja uočena zabilježena zanimanja poput kirurga, učitelja, krojača, vojnih ročnika, inkvilina, kočijaša, sluškinja i sluga, a upozorava da je nesustavno popisan i pokoji pripadnik nižeg plemstva, premda plemstvo i svećenstvo nije bilo uključeno u popisivanje.  

Posebnost popisa iz 1767. je u pružanju mogućnosti da se kroz detaljan popis stanovništva po domaćinstvima može analizirati prosječna veličina kućanstva odnosno prosječan broj ukućana. Rezultate te analize Njari uspoređuje s ranijim spoznajama i procjenama o prosječnom broju članova po kućanstvu u Slavoniji sredinom 18. stoljeća. 

Razumljivo je da izvor koji je nastao u okvirima katoličke crkvene administracije primarno promatra i bilježi podatke koji se odnose na katolike, ali je vrijednost tog izvora tim veća što uz katoličko stanovništvo donosi barem sumarne podatke i o stanovništvu drugih vjerskih zajednica u istim mjestima. U pogledu većinskog katoličkog stanovništva, na temelju tog izvora moguće je rekonstruirati strukturu svake pojedine popisane obitelji jer poimence navodi sve članove kućanstva, a ne samo kućedomaćine kao kod urbarskih i sličnih popisa.